TOMISLAVGRAD: Na e-mail portala tomislavnews.com ovih dana je stigla DEKLARACIJA O STANJU, OČUVANJU I REVITALIZACIJI BUŠKOG KRAJA, a u izradi je i veliki projekt: "1100. obljetnica krunjenja kralja Tomislava". Deklaracija je urađena vrlo stručno, pa se vrijedi svima potruditi oživotvoriti je dugoročno!

    Žitelji koji nastanjuje područje okoline Buškog jezera u općini Tomislavgrad i Livno (Bosna i Hercegovina), organiziran po mjesnim zajednicama i župama (Rašeljke, Vinica, Grabovica, Prisoje i Podhum), obilježen je teškim i radosnim iskustvima svoje povijesti.
    Riječ je o kraju velike povijesti koja se od ilirskih, rimskih, srednjovjekovnih i današnji vremena događala ovdje: brojne gromile i tragovi ilirske kulture, ostatci putova i utvrda rimskoga vremena, pokazatelji rane srednjovjekovne hrvatske državnosti vezane uz Duvanjski sabor, kralja Tomislava, te rana crkvena povijest obilježena mnogim “stazama hodočasnika“, kapelicama i ostatcima ranokršćanskih bazilika i života Crkve.
    Tijekom duge povijest Buškoblatskog kraja događali su se ovdje mnogi susreti vjera i kultura: bilo je konflikata i borbe za njegovo očuvanje. U svemu tome izdržao je kraj i čovjek i ostao je ovdje.
    Navodimo podatak da je samo u prošla tri rata ovaj kraj dao preko 2000 svojih sinova koji su bespoštedno izložili sebe da mi imamo drugačiju i bolju budućnost.
    Politički odnos jugoslavenskog režima ovaj kraj je tretirao kao “neprijateljsko leglo“ te je prema njemu provodio i takve postupke: zapostavljanje infrastruktura, oskudnost kolektivne izobrazbe, interesna i ideološka prenamjena prirodnih resursa (tako je potapanjem Buškog Blata u korist Elektroprivrede Dalmacija - danas HEP, što prisilom što mizernom naknadom iseljeno oko 5000 ljudi i time je zadan smrti udarac življu i budućnosti kraja), potom progoni, maltretiranja i zatvaranja ljudi unaprijed osumnjičenih i prokazanih kao “neprijatelja države“, čime se sprječavao bilo kakav udio domaćeg življa u političkom životu kraja, raspirivanje međunacionalne mržnje i međusobnog sumnjičenja, diskriminacija o pitanjima vjere, kulture i nacionalnog identiteta. Plod ovakvog odnosa: prepolovljenost stanovništva i materijalno siromaštvo.
    Ovim želimo skrenuti pozornost današnjoj društvenoj i političkoj javnosti svih razina na obvezu reparacije zla učinjenoga u ime društva onoga vremena s kobnim posljedicama koje su danas aktualne.
    Ipak, svjedočimo da negativna strana te duge povijesti u ovom času doseže svoj vrhunac u višestrukoj pojavi bezizlaznosti, a osobito u odlasku aktivnog stanovništva čime je na pomolu prijetnja o kraju “ljudske pustoši“.
    Stoga, potpisnici ove Deklaracije, stanovnici ovoga kraja, ljudi raznih akademskih stupnjeva, poziva, odgovornosti i zanimanja, kao i oni čija se imena ne nalaze ovdje, osjećamo odgovornost za budućnost ove “grude“ i zato progovaramo o njezinom nimalo vedrom stanju, a osobito o mogućoj perspektivi njezinog očuvanja i revitalizacije.
    Nikako ne smijemo i ne želimo podcijeniti nastojanje i napor odgovornih ljudi pripadajućih općina, kao i nekih ustanova i pojedinaca izvan granica referentnih općina, glede onoga što je već učinjeno na području revitalizacije kraja: iznad svega navodimo ostvarenje projekta Hrvatske Karmelske Provincije iz Zagreba o izgradnji Samostana-Duhovnog centra “Karmel Svetog Ilije“ koji predstavlja okosnicu u temeljima nade željene revitalizacije. Na ovo ostvarenje nadovezujemo i projekt “Eko-Sela Grabovica“, koji svojim postojanjem govori da je moguće i u tom kraju uspješno poslovati. Nastojanjem općinskih vlasti poboljšana je komunikacijska infrastruktura: putovi i telekomunikacijski sustavi, itd.
Ipak ostaje najžalosnija konstatacija ovoga časa, da je objektivno stanje Buškog kraja takve naravi da ga upravo oskudna prisutnost aktivno sposobnog življa dovodi u realno stanje ljudske pustoši.
    Objektivni uvjeti koji bi mogli omogućiti novu nadu povezani su s prirodnim blagodatima kraja, ali i s aktivnim naporima određenih ljudi koji posredstvom ustanova ili individualnih inicijativa pokušavaju doprinijeti produžetku života ovoga kraja.
    Svoj pozitivni pristup temeljimo na postojećim prostornim i biološkim potencijalima, gospodarskim i društveno-moralnim mogućnostima, vodeći ipak računa o upornosti i karakteru čovjeka ovoga podneblja koji je usprkos svemu ostao i opstao.
    Uvjereni smo kako barem nekoliko slijedećih objektivnih pokazatelja predstavlja mogućnost utemeljenja nade u pozitivniju budućnost kraja:
    Povijesno pluralni sastav stanovništva (Hrvati, Bošnjaci, Srbi) sa sređenim međunacionalnim i međuljudskim odnosima, te slobodom razvoja vlastitog identiteta na području kulture, vjere i nacije, veliko su jamstvo života sretne budućnosti: važnost ljudskog subjekta;
    Vrlo kvalitetna suradnja dviju susjednih država koje se znatno dodiruju upravo na području ovoga kraja (Hrvatska, te Bosna i Hercegovina: dva međunarodna granična prijelaza), predstavlja odgovoran odnos prema zaštiti i promicanju ljudskih prava kao i očuvanju dostojanstva dviju susjednih država: važnost kvalitetnih cjelokupnih odnosa;
    S aspekta prostorno-biološkog potencijala izdvajamo impresivno hidroakumulacijsko Buško jezero s potencijalom ne samo zbog energetskog učinka, nego i bogatog ribljeg fundusa kao i turističkog izazova: predstavlja pravi izazov za budućnost kraja;
    Visinski položaj kraja s okolnim pitomim krajolikom i planinama, bogatim blagom biljnog i životinjskog svijeta, izazov je mnogim oblicima ljudskog interesa, osobito turističko-rekreativne naravi;
    Dobra infrastrukturna prometna povezanost s Republikom Hrvatskom (državna cesta Split - Tomislavgrad s graničnim prijelazom Kamensko i Aržano, te regionalna cesta Split - Livno), vodovodna mreža, ogromne količine vjetra s mogućnošću instalacija vjetroelektrana s primjerenim kapacitetom apsorpcije proizvedene energije preko Trafostanice Zidine, rijeke ponornice i njihova energetska i turistička mogućnost, ogromne visoravni pogodne za uzgoj stočarstva, bogatstvo flore i faune, predstavljaju objektivni izazov proizvodnog i rekreacijskog karaktera.
    Sve ovo blago, ako se ne upotrijebi u korist oživljavanja kraja i revitalizaciju autohtonog stanovništva stvaranjem povoljnih gospodarskih uvjeta za razvoj života, lako može postati “plijenom“ bolesnih “apetita“, danas manje prihvatljivih za budućnost kraja, te nimalo bezopasnih za narušavanje sklada domicilnog stanovništva, ali i sigurnosnih i domoljubnih odnosa pograničnog življa dviju država ovoga kraja.
    Ovo malo što smo naveli, kao i ono što je svima evidentno, upućuje živalj ovoga kraja (svojim većim dijelom s dvojnim državljanstvom) da s pomoću ove Deklaracije uputi javni apel svim relevantnim društveno-političkim i crkvenim čimbenicima Bosne i Hercegovine, te Republike Hrvatske: državnim, federalnim, županijskim i općinskim instancama (BiH: Sarajevo, Mostar, Livno, Tomislavgrad; Republika Hrvatska: Uredu Predsjednice RH, Hrvatskom saboru, Vladi RH), ali i krovnim ustanovama crkvene stvarnosti u obadvjema državama (BiH: Biskupskoj Konferenciji BiH; HR: Hrvatskoj Biskupskoj Konferenciji, te Redovničkim Konferencijama obiju zemalja) kao i vodećim društvenim i gospodarskim ustanovama obiju zemalja s ciljem preuzimanja svoje, ali i kolektivne odgovornost, za budućnost Buškog kraja.
    Očekujemo od nadležnih društveno-političkih i crkvenih čimbenika, da svatko na području svoje nadležnosti, iskaže učinkovitu solidarnost s objektivnim stanjem kraja i njegovim mogućnostima. Ova solidarnost ne smije ostati na riječima: ona se mora pokazati na utemeljenim odlukama, pokretanju inicijativa, razumijevanju za inicijative koje se rađaju u okrilju kraja, te doprinosom po konkretnim projektima za očuvanje i revitalizaciju kraja.
    Mišljenja smo da bi ovoga časa trebalo aktivno podržati osobito slijedeće prijedloge i inicijative za njegovu revitalizaciju:
    Izgradnja “Turističko-infrastrukturnog puta“ oko cijelog Buškog jezera, od strane HEP-a RH i Općina Tomislavgrad i Livno. Ovaj višefunkcionalni objekt bit će:
    - HEP-ov pristupni put objektu-jezeru,
    - Infrastrukturna staza za sve buduće objekte,
    - Turističko rekreacijska staza,
    - Fizička granica između gospodarskih zona (vodne i kopnene).
    Od vitalnog interesa kraja svakako je projekt CROATON 1100 - turističko, kulturno, edukacijski centar, prvi segment je Centar za posjetitelje koji se realizira u suradnji s Udrugom Buga), na lokalitetu Naklo - Buško jezero, općina Tomislavgrad.
    Misija ovog centra je zajedno s drugim sudionicima u skladu s preporukama i zaključcima “Master plana“, uz već postojeće ustanove i društva koji promiču duhovne, kulturološke, ekološke i stvaralačke vrijednosti čovjeka i kraja (Karmel Svetog Ilije, Udruga Buga, Eko Selo Grabovica, Delminijum d.d. i dr.) kreirati, pozicionirati i revitalizirati prostor kao prepoznatljivu turističku destinaciju BUŠKO JEZERO.
    Na tom putu:
    - educirat će se lokalno stanovništvo potrebnim znanjima za život i u turističkom okružju;
    - izradit će se studije i mape važnih kulturnih, povijesnih i ekoloških lokaliteta;
    - pomoći će se u revitalizaciji i transformaciji više od 1000 objekata (obiteljskih kuća i dr.) u turističke i druge svrhe;
    - izgradit će se turistička infrastruktura i objekti;
    - poduprijet će se gospodarski projekti EKO PROIZVODNJE bazirani na korištenju: ribljeg, stočnog i biljnog fundusa.
    Kao rezultat zajedničkog rada u samom projektu otvorit će se više od 50 novih radnih mjesta, a razvojem turističkog destinacijskog menadžmenta i povezanih proizvoda u Bužanskom kraju posao/smisao života naći će više od 200 ljudi/obitelji.
    Uvjereni smo da sinergijskim radom svih nas možemo revitalizirati prostor i stvoriti smisao života u Buškom kraju. Zanemarivanjem i odbacivanjem pozitivnog razmišljanja rodit će se smrt.
    Sve vas ponizno molimo, kao i one koji se prepoznaju kao faktori izgradnje, a da nisu navedeni u ovoj Deklaraciji, da nesebično poduprete i promičete nadu u život i opstanak ovdje. U tu svrhu Osnovano je i dioničko društvo kapitala “Delmimium d.d.“, koje svojim djelovanjem čini dobre korake kako u idejama tako i konkretnim projektima i inicijativama, ali i udruga građana “Buga“ koja okuplja entuzijaste i zaljubljenike u vrijednosti ove “grude“. Svi imate mogućnost i kroz ove dvije ustanove postati sudionici pozitivne budućnosti ovoga kraja. Nadamo se i zahvaljujemo vam!
    ŽITELJI BUŠKOG KRAJA, ljeta Gospodnjeg, 2018.