joomla templates

ZAVIČAJNO DRUŠTVO ZAVELIM

okuplja brojne iseljene i raseljene stanovnike iz zavelimskoga kraja i njihove potomke...

Sat23112024

Ažurirano02:10:45 PM

Blagoslovljen grobljanski spomenik glagoljaša don Ilije Jurčevića u groblju Dešnjevači u Brišniku

U nedjelju 20. svibnja 2012. za vrijeme blagoslova polja i svete mise na groblju Dešnjevači u Brišniku, župa Bukovica, blagoslovljen je grobljanski spomenik glagoljaša rodom iz Vinice don Ilije Jurčevića (1763.-1838.).
Piše: don Ilija Drmić

Ovo slavlje predvodio je uza suglsnost s biskupom Ratkom Perićem i župnikom fra Mladenom Rozićem vinički župnik don Ilija Drmić koji je obavio i blagoslov ovoga novoga grobljanskog spomenika.

Spomenik je djelo Kamenoklesarstva Marić iz Stipanjića kod Tomislavgrada, a dar braće Tone i Ivana Dukića iz Brišnika. Na ovome spomeniku napisane su godine rođenja 1763., ređenja 1787. i smrti 1838. i potpisan je Biskupski ordinarijat Mostar koji podiže ovo djelo uz velikodušnu suradnju spomenute braće.

Stari natpis na sačuvanoj ploči, koja je ugrađena u ovaj novi spomenik, glasi prema čitanju dr. fra Roberta Jolića: “1838 starosti svoe 75 misnishtva 50 i neka opociva u miru amen.” Jolić s pravom zaključuje da se radi o don Ilijinu grobu, jer je navedena je, dakle, godina smrti, koju znamo iz matica, zatim 75. godina života i 50. obljetnica misništva ili zlatnog jubileja. Vjerojatno je još pisalo INRI i don Ilija Jurčević, kako je on to mogao sebi za života planirati.

Biskup Ratko Perić, koji redovito piše o svećenicima iz turskih vremena, pokrenuo je ovu ideju obnove grobova pokojnih dijecezanskih svećenika, kako latinaša tako i glagoljaša, te pokojnih bogoslova. Tako ističemo da je u viničkom groblju Križi uređen grob glagoljašu don Martinu Jurčeviću (1744.-1804.) i bogoslovu Vinku Ćaliću (1924.-1944.), zatim u roškopoljskom groblju grobnica s više pokopanih svećenika među kojima je i svećenik glagoljaš don Tadija Ćalić (1780.-1835.), grob don Jakova Perkovića (1767.-1836.) je vrlo dobro očuvan u Rakitnu, grob don Joze Jurčevića (1740.-1776.) nije poznat, a don Josipa Lučića (1780.-1839.) čeka uređenje.

Don Ilija je vrlo poticajan za učenje hrvatskoga jezika u današnjem vremenu, jer on je jednom zgodom svome prijatelju napisao da nema ništa protiv latinskoga jezika, koji razumije, ali moli ga da mu ubuduće piše hrvatskim slovima i hrvatskih jezikom. O drugim njegovim djelima i vrijednostima valja potražiti na drugim mjestima.

VEZANI ČLANCI

Najnovije

Najčitanije