Ovogodišnje misno slavlje na Katuninama pri brdu Zavelimu ponad Rošnjača predvodio je na svetkovinu Presvetoga Srca Isusova 1. srpnja redovnik dominikanac iz Splita o. Jozo Čirko, koji je inače rodom iz župe Rašeljke.

Uza nj je bio i mjesni župnik don Ilija Drmić koji je obavio blagoslov polja nakon blagoslova slike Srca Isusova što ju je narisao slikar iz Osijeka Davor Miočević, a ovoj kapelici darovala obitelj Tomislava i Jelene Bikić. U svojoj propovijedi o. Jozo govorio je o slatkoći Kristova jarma koji vuče ne samo svatko od nas, nego i Krist s nama. Ta on sam kaže: Uzmite jaram moj na sebe i učite se od mene jer sam krotka i ponizna srca. Osim toga, jaram je nemoguće vući sam nego udvoje, tj. u zajedništvu s drugima, ali i u povezanosti s Kristom, te onda on postaje i sladak i gladak, a ponad svega spasonosan. Sve se može uraditi u zajedništvu kojemu je temeljna spona Božja ljubav. Tako sve što je urađeno u ovome kraju i župi, nastalo je u istinskom zajedništvu. I zavjetna kapelica posvećena Srcu Isusovu djelo je zajedništva mještana sela Rošnjača. Od dvjestotinjak nazočnih vjernika i hodočasnika pričestilo ih se barem polovica.

Na ovaj dio Zavelima, gdje su nekada čuvana velika stada ovaca, te krave, volovi i konji, moguće je dovesti se traktorom, ali nitko od prisutnih nije htio ničim se voziti na ovo brdo, nego pješice se ispeti moleći: Isuse blaga i ponizna Srca, učini srce naše po Srcu svome. To je hodočasnički uspon u trajanju od pola sati, ali koji je provjera naše ljubavi prema Bogu i našim starinama i svetinjama, ali to je ispit i naših tjelesnih mogućnosti takvoga hoda u brdo, prema visinama. I silazak u nizinu, dolje u selo ima svoj napor koji je opet iz ljubavi prema vrijednostima do kojih smo došli naporno, misaono, molitveno. Eto, mala kapelica okupila malo raspršeno stado diljem Hrvatske i svijeta, kojega u 250 obitelji ima barem 800.