U razgovoru s ljudima nakon mise saznadosmo da su na današnji dan vjernici u prijašnja vremena dovodili svoje konje da ih svećenik blagoslovi po zagovoru sv. Jure, koji je sa svoga konja proboo sedmoglavoga zmaja ili aždaju kako pjeva svećenik iz doba prosvjetiteljstva don Vid Došen.
Piše: don Ilija Drmić

Župa Vir proslavila je 23. travnja 2012. svečanim euharistijskim slavljem svoga nebeskoga zaštitnika mučenika sv. Juru, sveca iz vremena crkvene slobode koju je proglasio rimski car Konstantin Veliki 313. god. Slavlje je otpočelo procesijom oko župne crkve s kipom ovoga sveca, što su ga nosili četvorica Virana, i pjevanjem Litanija Svih svetih pod vodstvom predvoditelja svete mise i propovjednika profesora crkvene glazbe don Nike Luburića i svećenika pastoralca u župi sv. Ivana Apostola i Evanđelista u Mostaru. U procesiji i misi sudjelovali su i ovi svećenici: don Ante Ivančić iz Zagorja, don Joko Blažević iz Vinjana, don Slaven Ćorić iz Sutine, don Krešo Pandžić iz Jara, don Tomislav Majić iz Grljevića, don Ililja Drmić iz Vinice, o. Đani Kordić iz Karmela sv. Ilije - Zidine i župnik don Petar Vuletić, a bio je prisutan i posuški župnik fra Milan Lončar, čiji je brat preminuo u Zagrebu, pa je morao otići nakon što je bio na usluzi vjernicima za svetu ispovijed. Svi su mu na svoj način u srcu izrazili sućut i pomolili se tijekom ove mise za pokoj njegove duše, kao i za sve drage pokojnike, po zagovoru sv. Juraja, posebice one koji su stradali u raznim ratovima i drugim životnim situacijama na najokrutniji način.

U svojoj propovijedi don Niko je govorio o potrebi poštivanja Deset Božjih zapovijedi u svim životnim situacijama i u svim dobima, jer o tome ovisi budućnost pojedinca i naroda. Najveći je problem ako se izvrnu životne vrijednosti i sve se otpočne gledati pod jednim vidom, primjerice zarade i ovozemne računice, onda nastaju sveopći, pojedinačni, obiteljski, društveni i crkveni problemi. Sv. Jure znao se suprotstaviti svim izazovima svoga vremena, svim napastima koje su ga salijetale, te na taj način postići svetost života, koja nije podlegla niti najtežem iskušenju, a to je opasnost da izgubi ovozemni život, što ga je uistinu izgubio vjerujući i mučenički svjedočeći Boga i nebeski život. Štovan je u Crkvi od 4. st. i to u Dekapolu u Palestini, gdje je njemu u čast podignuta crkva. Štovanje je doprlo i do naših krajeva.

U razgovoru s ljudima nakon mise saznadosmo da su na današnji dan vjernici u prijašnja vremena dovodili svoje konje da ih svećenik blagoslovi po zagovoru sv. Jure, koji je sa svoga konja proboo sedmoglavoga zmaja ili aždaju kako pjeva svećenik iz doba prosvjetiteljstva don Vid Došen. I narodna hrvatska pjesma veliča Jurine kreposti i njegovu snagu kojom je zadao teški udarac smrtnim grijesima kojih ima sedam: oholost, škrtost, bludnost, zavist, neumjerenost u jelu i piću, srditost i lijenost.

U povodu Jurjevdana postoji i blagoslov pašnjaka u ranim jutarnjim satima kada domaćini, žene i djeca moleći određene molitve škrope svoje ispaše da na njima naraste zelena bujna trava. Uz to čobani su o spomendanu ovoga drevnoga sveca pravili od zovike diple, zatim od jasenovine pišćavce i diple, od jasenove kore trube sv. Juraja, kojima su nakon jake zime ponovno radosno u zelenoj travi i zelenim pašnjacima, što ih je orosila i nebeska rosica, tj. obilata kiša, po zagovoru svetaca travnja: sv. Izidora, sv. Marka, sv. Jure i drugih, pjevali u pohvale proljeću na nove trube načinjene u čast sv. Juri. I nova melodija koja nagovješćuje proljeće, cvjetanje i bujanje trave i cvijeća osvajala je srca i poticala cijelo biće na rad. Od te radosti čobanice bi plele od travki razne predmete, koje bi izlagali, gledali i procjenjivali kakvoću, te bi proglašavali najbolje opletene predmete od travka. U svemu tome očitovalo se umijeće koje je pojedincima donosilo slavu i prestiž u društvu, a mladićima i djevojkama, koji su se znali djelomice okititi zelenilom u čast Zelenom Juri, davalo je mogućnost sretne zaljubljenosti i ženidbe. Nekad je sve to imalo mnogo igrivosti popraćene pjesmom i narodnim kolom, u čemu su svi uživali.